UPRAVLjANjE MOTIVACIJOM

Šta kada imamo problem sa motivacijom?

Postignuće pri nekom cilju će zavisiti od naših sposobnosti, znanja i veština koje smo stekli i naše motivacije da taj cilj ostvarimo. Motivacija je najpodložnija uticaju, što za nas može da bude dobra vest ako naučimo kako da upravljamo njome. Motivacija je kompleksan pojam, te je stoga bitno da sagledamo sve aspekte koji mogu da utiču na nju.

Motivacija se može definisati kao zajednički pojam za sve unutrašnje faktore koji objedinjuju intelektualnu i fizičku energiju, pokreću i organizuju individualne aktivnosti, usmeravaju ponašanje i određuju mu smer, intenzitet i trajanje (Bahtijević-Šiber, 1999). Nju primećujemo kao „onaj pokretač u nama”. Ovaj složeni pokretač je baziran na: A) trudu i istrajavanju i B) usmeravanju i cilju.

A) TRUD I ISTRAJAVANJE – Pojam intenzitet ili trud se bavi time koliko napora ulaže individua. Trudućemo se više, ukoliko nam je cilj privlačniji. Motivacija ima i dimenziju postojanosti (istrajnosti). Ovo je mera koliko dugo osoba može ulagati istu količinu truda, stepen u kojem je spremna da istraje u određenoj aktivnosti. Ova karakteristika je posebno važna kada je aktivnost koju treba da uradimo neprijatna. Da li ste dovoljno istrajni pri realizovanju ciljeva možete da vidite iz svog prošlog ponašanja: da li ste ranije često odustajali, koji događaji ili osećanja su uticala da donesete odluku da odustanete ili odložite obaveze. Ukoliko smo sagledali ponovo svoj cilj i zbog novih činjenica odlučili da je za nas bolje da odustanemo, onda to ne mora da znači da nismo istrajni, već da smo doneli drugačiju odluku.

Međutim, ako odlažemo obaveze koje vode ka cilju za koji smo odlučili da želimo da postignemo, onda treba da znamo zbog čega ih odlažemo – da li je u pitanju trenutni manjak motivacije, da li smo skloni da odlažemo neprijatnosti ili je to posledica situacije u kojoj je za nas bolje da odložimo neke od obaveza i preformulišemo svoj aktuelni raspored aktivnosti. Ukoliko ste sebe svrstali u ljude koji su skloni da odlažu obaveze, pogledajte ispod tekst: Kako izbeći odlaganje izvršavanja obaveza?

B) USMERAVANJE I CILJ – aktivnost bez usmerenja može vrlo često da dovede do rasipanja naše energije, zato je važno da postoji jasno usmerenje ka konkretnom cilju. Jasan cilj ima uticaj na povećanje naše motivacije, a sam cilj, takođe, ima funkciju pokretača i usmerava naš rad i energiju. Kako biste proverili da li ste dobro definisali svoj cilj, tekst pod naslovom: Postavljanje ciljeva.

Kako izbeći odlaganje izvršavanja obaveza?

Najveći broj obaveza koje odlažemo su one neprijatne (ili njihov ishod smatramo neprijatnim). Neprijatna osećanja u suštini treba da nam služe kao izvor motivacije, odnosno kako bismo što kraće trpeli neprijatnost, spremni smo da uradimo određene aktivnosti, da uložimo određen trud, kako bi ona nestala i kako bismo došli do osećaja prijatnosti pri postizanju cilja. Na primer, želite visoku ocenu iz nekog ispita i radi toga spremni ste da provede mnogo više sati učeći na uštrb drugih aktivnosti u kojima uživate. Ono što može da se desi je da počnete da odlažete polaganje ispita zbog osećaja suviše velike neprijatnosti (jer uskraćujete sebi u datim momentima slobodno vreme). U tom slučaju, razmislite da li ste zaista doneli odluku da učite za visoku ocenu i šta to za vas znači, odnosno kako ćete odgovarati na svoje druge obaveze i organizovati druge aktivnosti. Ukoliko vam je nagrada, u ovom slučaju visoka ocena, dovoljno motivišuća, bićete spremni da trpite neprijatnosti dok ne stignete do svog cilja. Ukoliko nam je nešto neprijatno ili nam se prosto ne radi, mrzi nas ili nas ne interesuje posebno, moramo da znamo zašto je to tako kako bismo mogli na to uticati. Pokušajte da razmišljate i o sledećim pitanjima:

  1. Osvestite svoje potrebe – šta je to što je vama važno, u čemu uživate ili vam je na bilo koji način značajno?
  2. Postavite ciljeve i pokušajte da sagledate posledice do kojih će dovesti njihovo ostvarenje, kao i neostvarenje tih ciljeva. Ukoliko naiđete na neke poteškoće u postavljanju ili realizaciji ciljeva, konsultujte se sa nekim, jer ponekad nismo sami dovoljno objektivni i tuđe mišljenje može da bude od velikog značaja.
  3. Ne odlažite svoje obaveze, prepoznajte prepreke, utvrdite gde bi i zbog čega moglo da usledi odlaganje realizacije cilja i radite na prevazilaženju tih prepreka.
  4. Nagradite sebe, odajte sebi priznanje bez obzira koliko ono malo ili veliko bilo – bilo da kupite sebi neku sitnicu, častite se produženim vikendom ili prosto pohvalite sebe za ostvareni uspeh (a sve u cilju da se motivacija održi ili „pomeri” na sledeći cilj koji ostvarujete).

Na pola puta do cilja

Kada pređemo više od pola puta ka ostvarenju željenog cilja, moguće je da dođe do pada motivacije zbog toga što smo uložili dosta truda i energije, a cilj i dalje nije blizu. U tom slučaju ne brinite, ovo je normalna pojava. Verovatno vam je potrebno da se malo odmorite, nagradite sebe za realizovane aktivnosti do tog momenta, sagledate kakva dobit vas čeka kada ostvarite sam cilj i kako se budete bližili realizaciji cilja vaša motivacija će opet početi da raste. Kako sebi da pomognete u datim momentima? Ukoliko imate utisak da vam je opalo samopouzdanje i da vi niste dovoljno kompetentni da ostvarite cilj, razmislite o proteklom periodu u kom ste mislili da nećete uspeti, da je potrebno još mnogo energije za koju ste sumnjali da je imate, pa ste ipak uspeli. Na primer, kada ste bili mlađi, osnovno obrazovanje vam se možda činilo teškim, pa ste ipak uspeli da pređete dug put, završite srednju školu i upišete fakultet. Ukoliko imate utisak da vam samopouzdanje nije opalo, ali ipak imate manjak motivacije – razmislite šta je ono što vas

čeka kada završite svoj cilj: više vremena za druge aktivnosti u kojima uživate, pohvala neke značajne osobe, da ste korak bliže ka ostvarenju vašeg sna da budete jednog dana lekar ili advokat?

Nagrade kao motivatori

Razmislite da li je određeni cilj za vas dovoljno podsticajan, odnosno koji motivatori proističu iz vašeg cilja. Motivatori se mogu definisati kao određene nagrade ili stimulusi koji pojačavaju žudnju za zadovoljenjem želja, odnosno podstiču na delovanje. Nagrade služe da motivišu da se neko ponašanje ponovi, kao što kazna služi, usled neprijatnosti koju uzrokuje, da se neko ponašanje ne ponovi. Zbog toga je dobro sebe nagrađivati za ostvarene zadatke, kako bismo održali svoju motivajicu osećajem zadovoljstva koji proističe iz nagrada. Kada nagrađujete sebe zbog ostvarenja pojedinih rezultata, možete se pridržavati sledećih saveta:

– Koristite različite nagrade

– prilagodite nagradu težini izvođenja zadatka. Viši nivoi učinka vode proporcionalno višem nivou nagrade.

– Identifikujte željene nagrade

– prilagodite nagradu ličnim preferencijama. Neka nagrada bude vama važna.

– Koristite kako unutrašnje (samopohvale, samopriznanja), tako i spoljašnje nagrade (u vidu kupovine, više slobodnog vremena i sl.). – Nagrada treba da je neposredno data nakon što ste završili pojedine aktivnosti.

Struktura motiva za postignućem

U nekim istraživanjima strukture motiva postignuća (Franceško, Mihić i Bala, , 2002) izdvojene su četiri komponente motiva za postignućem. To su: takmičenje sa drugim ljudima, istrajnost u ostvarivanju cilja, ostvarivanje cilja kao izvor zadovoljstva i orijentacija ka planiranju. O istrajnosti smo već govorili, a razmislite da li su vam dovoljno razvijeni i ostali faktori. Da li za motivaciju koristite takmičenje sa drugima? (Napomena: ovakva vrsta motivacije je poželjna samo ukoliko smo sami definisali cilj, odnosno ne osećamo ga kao nametnutog, a takmičenje sa drugima koristimo samo kao „gorivo” za motivaciju. Veći izvor motivacije treba da nam je takmičenje sa samim sobom!) Koliko se takmičite sami sa sobom i koliko koristite veštinu planiranja? Razlike u strukturi motiva postignuća velikim delom ukazuju na to da li je kod osobe samo razvijena želja za postignućem ili osoba ima i sposobnost da bude uspešna. Naime, sem što treba da imamo tendeciju ka postizanju ciljeva, treba da imamo i razvijene sposobnosti da ga ostvarimo – upornost i planiranje.

Ukoliko se nikako ne možete motivisati na obavljanje određenih zadataka, sagledajte ih u široj perspektivi, odnosno proverite da li spadaju u deo vaše vizije. Kako će neobavljanje tih zadataka delovati na ostvarenje vaših dugoročnih ciljeva i da li je vredno odustati? Neprijatnosti će na svakom putu postojati, ne možemo ih izbeći, ali ako radimo zbog stvari do kojih nam je uistinu stalo, pronaći ćemo dovoljno snage da prevaziđemo sve prepreke na putu do cilja.